Ezinsukwini ezimbalwa nje, abantu baseNingizimu Afrika bangase babhekane nokuvalwa kwezwe uma inani labantu abaqinisekisiwe ukuthi banegciwane le-coronavirus liqhubeka nokukhula.
Ukukhathazeka ukuthi kungaba nokutheleleka okwengeziwe emphakathini okungakatholakali ngenxa yendlela ukuhlolwa kwegciwane okwenziwa ngayo. INingizimu Afrika ingase ijoyine amazwe afana ne-Italy neFrance uma izinyathelo ezichazwe nguMongameli uCyril Ramaphosa zingakunciphisi ukwanda kokutheleleka. NgoLwesihlanu uNgqongqoshe Wezempilo uZweli Mkhize umemezele ukuthi abantu baseNingizimu Afrika abangu-202 bathelelekile, okuwukukhuphuka okungu-52 kusukela ngosuku olwedlule.
“Lokhu kucishe kuphindwe kabili kunesibalo sosuku oludlule futhi lokho kubonisa ukwanda kokuqubuka kwalesi sifo,” kusho uSolwazi u-Alex van den Heever, usihlalo wezifundo zokuphathwa kwezinhlelo zokuphepha komphakathi kanye nokuphathwa kwezifo eWits School of Governance. “Inkinga ibilokhu iwukucwasa enkambisweni yokuhlola, ngoba bebelokhu bexosha abantu uma bengafanelani nezindinganiso. Ngikholwa ukuthi lokho kuyiphutha elikhulu lokwahlulela futhi empeleni sishaya indiva ukutheleleka okungenzeka okusekelwe emphakathini.”
UVan den Heever uthe iShayina yaqala ukuvalwa kwayo okukhulu lapho ibona ukwanda okusheshayo kwamacala amasha aphakathi kuka-400 no-500 ngosuku.
“Futhi singaba nezinsuku ezine kude nalokho, kuye ngezinombolo zethu,” kusho uVan den Heever.
"Kodwa ukube besibona ukutheleleka okusekelwe emphakathini okungu-100 kuya ku-200 ngosuku, cishe bekuzodingeka sithuthukise isu lokuvimbela."
UBruce Mellado, uprofesa wefiziksi eWits University kanye nososayensi omkhulu e-iThemba LABS, kanye nethimba lakhe bebehlaziya i-big data ukuze baqonde izitayela zomhlaba wonke neze-SA ekusabalaleni kwe-coronavirus.
"Iqiniso liwukuthi isimo sibi kakhulu. Ukusabalala kwaleli gciwane kuzoqhubeka uma nje abantu bengazinaki izincomo zikahulumeni. Inkinga lapha ukuthi uma umphakathi ungahloniphi izincomo ezikhishwe uhulumeni, igciwane lizosabalala futhi libe likhulu," kusho uMellado.
"Akukho kungabaza ngakho. Izinombolo zicacile kakhulu. Ngisho nakulawo mazwe anezinga elithile lezilinganiso, ukusabalala kushesha kakhulu."
Lokhu kuza njengoba abantu abahlanu ababeya esontweni eFree State behlolwe ukuthi banegciwane. Laba abahlanu babeyizivakashi, kodwa uMnyango Wezempilo ulungiselela ukuhlola abantu abacishe babe ngu-600. Kuze kube manje, uVan den Heever uthe izinyathelo ezethulwe zinhle ekuvimbeleni ukusabalala kwaleli gciwane, okuhlanganisa nokuvalwa kwezikole namanyuvesi. Izingane zesikole ziye zabonakala esikhathini esidlule njengezibangela ukutheleleka komkhuhlane.
Kodwa ngenkathi uMkhize ethi kunethuba lokuthi phakathi kuka-60% kuya ku-70% wabantu baseNingizimu Afrika bazotheleleka nge-coronavirus, uVan den Heever ukhombe ukuthi lokhu kungenzeka kuphela uma kungekho zinyathelo ezibekwayo zokulwa nalolu bhubhane.
Okhulumela uMnyango Wezempilo uPopo Maja uthe uma kwenzeka ukuvalwa kwezwe lonke, kuzomenyezelwa nguMkhize noma ngumongameli.
“Siqondiswa yincazelo yecala njengoba iqukethwe kwiMithethonqubo Yezempilo Yomhlaba Wonke ngeyunithi ngayinye yeNhlangano Yezempilo Yomhlaba,” kusho uMaja.
Kodwa uma inani lokutheleleka okusekelwe emphakathini likhuphuka, kungasho ukuthi kufanele kutholakale imbangela yaleli gciwane. Lokhu kungaba amatekisi, futhi kungasho ukuthi kungenzeka kuvalwe amatekisi, kubekwe ngisho nezithiyo zokuvimbela ukuze kuqinisekiswe ukuvinjelwa, kusho uVan den Heever.
Nakuba ukwesaba ukuthi izinga lokutheleleka lizoqhubeka nokwenyuka, izazi zomnotho zixwayisa ngokuthi umnotho uzobhekana nobunzima, ikakhulukazi ngaphansi kokuvalwa kwezwe.
“Imiphumela yezinyathelo zokubhekana ne-coronavirus ngokuqinisekile izoba nomthelela omubi kakhulu eNingizimu Afrika,” kusho uDkt. Sean Muller, umfundisi omkhulu esikoleni sezomnotho saseNyuvesi yaseGoli.
"Imikhawulo yokuhamba izoba nomthelela omubi embonini yezokuvakasha kanye nezokungenisa izihambi, kanti izinyathelo zokuqhelelana emphakathini zizoba nomthelela omubi ikakhulukazi embonini yezinsizakalo."
"Leyo miphumela emibi izoba nomthelela omubi kwezinye izingxenye zomnotho (kufaka phakathi umkhakha ongakahleleki) ngokunciphisa amaholo kanye nemali engenayo. Intuthuko yomhlaba wonke isivele ithinte kabi ezinkampanini ezisohlwini futhi ingaba nemiphumela eyengeziwe emkhakheni wezezimali."
"Kodwa-ke, lesi yisimo esingakaze sibonwe ngaphambili ngakho-ke ukuthi imikhawulo yamanje yendawo neyomhlaba wonke izothinta kanjani amabhizinisi kanye nabasebenzi akukacaci." "Njengoba singakabi nombono ocacile wokuthi isimo sezempilo yomphakathi sizoshintsha kanjani, ayikho indlela yokuthola izilinganiso ezinokwethenjelwa zezinga lomthelela."
Ukuvalwa kwezwe kungasho inhlekelele, kusho uMuller. “Ukuvalwa kwezwe kungakhulisa kakhulu imiphumela emibi. Uma kungathikameza ukukhiqizwa kanye nokuhlinzekwa kwezimpahla eziyisisekelo lokho kungadala nokungazinzi komphakathi.
“Uhulumeni kudingeka aqaphele kakhulu ekulinganiseni izinyathelo ezithathiwe ukuvimbela ukusabalala kwezifo nemiphumela emibi engaba khona kwezomnotho nakwezenhlalo yalezo zinyathelo.” UDkt. Kenneth Creamer, isazi sezomnotho saseWits University, uvumile.
"I-coronavirus iyingozi enkulu emnothweni waseNingizimu Afrika osevele ubhekene nokukhula okuphansi kanye namazinga akhuphukayo obumpofu kanye nokuntuleka kwemisebenzi."
"Kudingeka silinganisele ukubaluleka kwezokwelapha kokuzama ukunciphisa ukusabalala kwe-coronavirus, kanye nokubaluleka kwezomnotho kokuzama ukugcina amabhizinisi ethu eqhubeka nokugcina amazinga anele okuhweba, ukuhweba kanye nezinkokhelo, okuwumthombo wokuphila komsebenzi wezomnotho."
Isazi sezomnotho uLumkile Mondi ukholelwe ukuthi izinkulungwane zabantu baseNingizimu Afrika zingase zibhekane nokulahlekelwa yimisebenzi. “Umnotho waseNingizimu Afrika ubhekene noshintsho lwesakhiwo, ukwenziwa kwedijithali kanye nokuxhumana nabantu kuzoncipha ngemva kwale nkinga. Kuyithuba kubathengisi, okuhlanganisa neziteshi zikaphethiloli ukuthi bangene ezinkonzweni zabo, okubhubhisa izinkulungwane zemisebenzi,” kusho uMondi, umfundisi omkhulu esikoleni sezomnotho kanye nesayensi yebhizinisi eWits.
"Kuzophinde kuvule indlela yezinhlobo ezintsha zokuzijabulisa ku-inthanethi noma ngaphezulu kwezikrini ze-TV kusukela kusofa noma embhedeni. Ukungasebenzi eNingizimu Afrika kuzoba seminyakeni engama-30 ngemuva kwenhlekelele futhi umnotho uzohluka. Ukuvalwa kanye nesimo esiphuthumayo kuyadingeka ukuze kuncishiswe ukulahleka kwempilo. Kodwa-ke umthelela wezomnotho uzojulisa ukwehla komnotho kanye nokuntuleka kwemisebenzi kanye nobumpofu kuzojula."
"Uhulumeni udinga ukudlala indima enkulu kakhulu emnothweni futhi aboleke kuRoosevelt ngesikhathi seNkathi Yokuwohloka Okukhulu njengomqashi wokugcina wokusekela imali engenayo kanye nokudla okunempilo."
Khonamanjalo, uDkt. Nic Spaull, umcwaningi omkhulu emnyangweni wezomnotho eNyuvesi yaseStellenbosch, uthe yize ukukhononda kwabafundi nabafundi okumele baphinde unyaka uma ubhubhane lusakazeka kakhulu eNingizimu Afrika kusekude, izikole cishe ngeke zivulwe ngemva kwePhasika njengoba bekulindelekile.
"Angicabangi ukuthi kungenzeka ukuthi bonke abantwana baphinde unyaka. Lokho kungaba yinto efanayo nokuthi bonke abantwana bazoba nonyaka owodwa ubudala ebangeni ngalinye futhi ngeke kube khona isikhala sabafundi abasanda kufika. "Ngicabanga ukuthi umbuzo omkhulu okwamanje ukuthi izikole zizovalwa isikhathi esingakanani. Ungqongqoshe uthe kuze kube ngemva kwePhasika kodwa angiboni izikole zivulwa kabusha ngaphambi kokuphela kuka-Ephreli noma uMeyi."
"Lokho kusho ukuthi sidinga ukuqhamuka nezinhlelo zokuthi izingane zizokuthola kanjani ukudla, njengoba izingane eziyizigidi ezingu-9 zithembele ekudleni kwamahhala esikoleni. Singasisebenzisa kanjani leso sikhathi ukuqeqesha othisha bekude nokuthi singaqinisekisa kanjani ukuthi izingane zisafunda ngisho noma zisekhaya."
Izikole ezizimele kanye nezikole ezikhokhisa imali cishe ngeke zithinteke njengezikole ezingakhokhisi imali. “Lokhu kungenxa yokuthi kunokuxhumana okungcono kwe-inthanethi emakhaya alabo bafundi futhi lezo zikole cishe zizoqhamuka nezinhlelo zokulungiselela izimo eziphuthumayo zokufunda kude nge-Zoom/Skype/Google Hangouts njll.,” kusho uSpaull.
Isikhathi sokuthunyelwe: Meyi-20-2020